Sadnja i briga o nasadu

   

P L A N T A Ž N I     U Z G O J     L I J E S K E

         Zbog posebne arome, kalorične vrijednosti, te iskoristivosti plodova u konditorskoj i kozmetičkoj industriji, te potrošnji u domaćinstvima, potražnja za plodovima lijeske je sve veća. Da bi se zadovoljile rastuće potrebe za ovim proizvodom podignute su širom Mediteranskog područja mnogobrojne plantaže koje jedva pokrivaju potrebe tržišta.

U Hrvatskoj se s organiziranim uzgojem počelo 80-ih godina kada je tvornica "Kraš" željela osigurati sirovinsku bazu u Hrvatskoj i preko Privredne banke Zagreb, te Poljoprivredne stanice Velika Gorica pokrenula podizanje plantažnih nasada. Sklopljeno je stotinjak ugovora i podignuto isto toliko plantaža. Zbog niza nepovoljnih okolnosti, danas su sve te plantaže prekinule svaku vezu s "Krašem", jer se tvrtka još davno odlučila za isključivu nabavku sirovina iz inozemstva i potpuno zapustila domaće proizvođaće i prepustila ih samima sebi ili im nudila nemoguću otkupnu cijenu. Plantažeri se danas snalaze svaki sam za sebe osiguravajući si sami plasman.

Možda ove stranice potaknu interes domaćih plantažera za udruživanjem. Naša tvrtka stoji im na raspolaganju, pa ako interes bude dovoljno velik, poduzeti ćemo odgovarajuće mjere i postupke za osnivanje Udruge proizvođaća lješnjaka.

F O R M I R A N J E      N A S A D A

            Lijeska je prilagodljiva vrsta, pogodna za plantažni uzgoj na raznim terenima i klimatskim uvjetima, od Mediterana do Kavkaza. Uspijeva na brežuljkastim, ocjeditim terrenima, kao i tamo gdje je prisutna erozija i gdje ne uspijevaju druge kulture ili gdje bi njihova proizvodnja bila neisplativa. U Hrvatskoj danas postoje ogromne zapuštene ili napuštene neobrađene plodne površine. Eto prilike da se stave u proizvodnu funkciju, koja garantira pouzdan prihod, pod uvjetom strogog pridržavanja uputa za pripremu tla, sadnju i uzgoj.

P R I P R E M A     T L A

             Pripremi terena za sadnju treba posvetiti posebnu pažnju, jer o tome ovisi uspješan primitak i kasniji razvoj biljke. Svakako treba izvršiti analizu tla, te kod pripreme tla, unijeti eventualne nedostajuće elemente, otkiseliti tlo ili slične mjere, ovisno o rezultatima analize tla. Treba rigolati cijelu površinu ili gdje to nije moguće, kopati jame širine 1m i dubine 70 - 80cm. Kod nepropusnih terena potrebno je izvršiti drenažu. Sadnja se obavlja od momenta prestanka vegetacije (opadanja lišća) do buđenja vegetacije u proljeće. Sadnjom u kasnu jesen postiže se više povoljnih efekata (dobro ukorjenjivanje, veći ljetorast). Izboru sadnica mora biti posvećena najveća pažnja. One moraju biti dobro razvijene, zrele s razvijenim pupovima i bogatim korjenovim sistemom. Od momenta vađenja sadnice do sadnje treba proteći što kraće vrijeme, da bi se izbjeglo isušivanje korjenovog sistema, a odstraniti treba samo oštećene žilice. Netaknut korjenov sistem brže izbacuje korjenove dlačice, koje su neminovne za primitak sadnice.

S A D N J A

Na dno iskopane rupe koja treba biti 40x40cm poželjno je staviti sitnog kamenja, komadića cigle ili sličnog materijala, a na to sloj površinske zemlje izmiješane sa stajnjakom. Na taj sloj stavljamo opet malo sitne zemlje, s time da gornji sloj dostigne nešto nižu razinu od površine zemlje. Na taj sloj položimo sadnicu (koju smo prethodno namočili u smjesu zemlje žutice i svježe kravlje balege), te pokrijemo slojem fine zemlje i ravnomjerno zagazimo. Sadnica treba biti posađena sveg nekoliko centimetara dublje nego je bila u zemlji prije vađenja. Nakon toga rupu oko sadnice dosipamo preostalom zemljom i formiramo zdjelicu oko sadnice. Obavezno treba izbjeći učestalu grešku preduboke sadnje, koja uzrokuje gušenje (asfiksiju) korjenovog sistema.

S T R O J N A     S A D N J A

Ako sadnju obavljate strojno ili koristite svrdlo za iskapanje rupa, preporučamo slijedeći postupak:

Rupa treba biti duboka 35-40cm. Dno jame prekrijte slojem sitne zemlje. Na tu podlogu stavite sazreli stajnjak, ako ga možete nabaviti. Stajnjak prekrijte slojem sipke zemlje, kako korjen sadnice ne bi doticao gnoj. Zatim položite sadnicu obrađenu na prethodno opisani način (umakanje sadnice u smjesu žutice i svježe kravlje balege), uz rub izbušene rupe. Prekrijte korijenje slojem usitnjene zemlje i oprezno ugazite kako bi se otklonili zračni jastuci ili iskidali korjenčići. Preporučamo da umočen korjen u smjesu žutice i balege potom uvaljate u ZEOLIT u prahu ili granulama. Time ćete osigurati da korjen crpi dovoljno vlage za razvoj i rast i u sušnom periodu, a i kosristi biljci zbog mikroelemenata koje sadrži.  

Naglašavamo štetnost preduboke sadnje zbog opasnosti od odumiranja (asfiksije) korjena sadnice!

            Za odluku o veličini razmaka sadnje važno je nekoliko činilaca i to prvenstveno veličina nasada, uzgojni oblik (stablo ili grm), način obrade u vrijeme vegetacije, kao i činjanica da je lijeska heliofilna biljka i najbolje rodi, ako svaki plod "vidi" sunce. Za male nasade na okućnicama mogući su manji razmaci sadnje 3,5x4,5m ili približne vrijednosti. Za plantažni uzgoj na većim površinama i uz primjenu mehanizacije, potrebno je da razmak sadnje bude reda veličine 4-5 x 5-6 m.

S O R T E

                Kod nas su udomačene i klimatski najprilagođenije sorte:  Istarski dugi, Rimski, te kao kvalitetni oprašivaći: Lambert bijeli i Lambert crveni, pored samoniklog "divljeg" lješnjaka. Kojoj sorti dati prednost, odluku treba donijeti vlasnik. U konditorskoj industriji pretežno se za prženje koristi Rimski lješnjak, dok za pripremu pasta i krema koriste se obje sorte podjednako. Rimski je nešto osjetljiviji na bolesti, ranije dozrijeva i ispada iz zelene ovojnice, što otežava branje, ako ono nije mehaničko. Na našoj plantaži osnovni je nasad sorte Istarksi dugi, dok je 10% nasada Rimskog, koji je ujedno i oprašivač, pored Lamberta crvenog i bijelog, koji ekonomski nije interesantan jer su plodovi vrlo sitni, ali zato i vrlo ukusni, pa ga mi koristimo kod kuće za kolače.

G N O J I D B A

              Za bilo kakovu odluku o unosu hranjiva, potrebno je izvršiti analizu zemljišta, te zatražiti stručni savjet stručnjaka. No, svake četvrte godine potrebno je gnojiti stajnjakom, tako da se u širini krošnje (jer je to i približna širina korjenovog sistema) rasipa, pa tankim slojem zemlje zatrpa rasipani gnoj. Inače, princip je isti kao i kod svih raslina: koliko daješ, toliko ćeš i ubrati.

R E Z I D B A

Uvriježeno je mišljenje  da lijeski, kao "divljem" samoniklom grmu nije potrebna rezidba. To je, dakako pogrešno, jer rezidbom formiramo uzgojni oblik (grm ili stablašica), te oblik krošnje (kotlasta ili stožasta). Iskustvo potvrđeno i na našoj plantaži pokazalo je da je za naše prilike najprimjerenij oblik kotlasta stablašica. Ona se formira tako da se prilikom sadnje sadnica odreže na visini 70-90cm, te se odstrane svi pupovi osim gornja 4, koji trebaju biti pravilno kružno raspoređeni. Nakon prve vegetativne godine ljetorastima treba odstraniti vrhove (pincirati), a suvišne grančice odstraniti. Iduće godine, na osnovnim granama ostavljamo po dvije sekundarne grane i pinciramo ih na vanjski pup, dok ostale grančice odstranjujemo. Na taj način, u trećoj vegetativnoj godini imamo formiranu kotlastu krošnju koja omogućuje da biljka bude jednakomjerno izložena suncu. Tako postižemo da plodovi budu jednako krupni na svim dijelovima krošnje. I kada su krošnja ili grm formirani, potrebno je redovito svake godine vršiti tzv. sanitarni rez i odstraniti sve eventualno osušene grane, kao i one koje bi priječile dobru osunčanost stabla ili grma, dakle otklanjanje grana koje rastu prema sredini krošnje stabla ili grma. Lijeska počinje rađati u 3. - 4. godini od sadnje, a u desetoj godini dostiže maksimalnu rodnost od 2 - 2,5 t/ha. Trajnost nasada je gotovo neograničena, ako redovito njegujemo i podmlađujemo stablo ili grm.

P O D M L A Đ I V A N J E      N A S A D A

 Podmlađivanje se vrši na dva načina:

1. Ostavimo jednu mladicu da izraste paralelno s postojećim stablom, koje zbog starosti slabije rodi. U jesen, po berbi i prestanku vegetacije odstranimo staro stablo u cijelosti, a mladicu uzgojnim mjerama dovodimo do rodnosti nakon 2 - 3 godine.

2. Na izrođenom stablu uklonimo osnovne grane 20 - 30 cm od debla. Nakon dvije godine iz ljetorasta će izrasti nova krošnja, koju odgovarajućim rezom ponovno formiramo u kotlastu krošnju. Kod grmolikog uzgojnog oblika obnavljanje i podmlađivanje vrši se na taj način da ostavimo po dvije mladice u grmu, zatim uklonimo dvije izrođene osnovne grane, a kroz dvije godine na istinačin i druge dvije. Tako, praktično imamao uvijek "mladi" nasad optimalne rodnosti.

Z A Š T I T A

              Lijeska, baš kao i sve druge kulture izložena je djelovanju štetočina, te je potrebna stalna briga u zaštiti, jer u protivnom, moguće su štete i do 90%. Najveću prijetnju predstavlja štetnik ljeskotoč (Balaninus nucum), čija ženka krajem 4-og i početkom 5-og mjeseca polaže jaja u tek zametnute plodove. Utvrđeno je da jedna ženka može oštetiti do 150 plodova. Štetu čine larve, koje se razvijaju unutar ploda, a hrane se sjemenkom ploda. Kada dostigne maksimalan razvoj, buši rupu na tvrdoj ljusci, izlazi i zakukuljuje se kao crv pod zemljom, gdje prezimljuje. Na proljeće izlazi kao kukac i ponavlja reproduktivni ciklus. Ovaj štetnik napada i druge vočke: trešnju, breskvu, krušku i dr. Najoptimalnija bi bila feromonska zaštita, ali je ona u Hrvatskoj za sada nedostupna. Ljeskotoč se najbolje suzbija nekim od insekticida (po preporuci stručnjaka) u 2 do tri prskanja, koje trba ponavljati od momenta izlaska kukca iz prezimljavanja, do otvrdnjavanja zametnutih plodova oko 20. V. Pored ljeskotoča, štetu mogu uzrokovati i grinja (Phytoptus avellanae), lisne uši, te strizibube (šrige). Suzbijaju se istovremeno i istim ili sličnim sredstvima kao i ljeskotoč. Od bolesti najznačajnija je pepelnica (Phyllactinia guttata), koja se pojavljuje na listovima, a suzbijanje se vrši fungicidima. Jedne uzgojne godine primijećena je na nekim plantažama gotovo potpuna defolijacija (otpadanje lista) u punoj vegetaciji, čiji je uzročnik gljivično oboljenje, za koje nisam mogao dobiti potanke objašnjenja i obavijesti od stručnjaka.

R A D O V I   U   N A S A D U

 

          Uspjeh u uzgoju i plodonošenje uvelike ovisi o brizi i trudu koje ulažite u

svoj nasad. Sve radove treba obaviti pravovremeno i na odgovarajući način.

 

P R O L J E T N I     R A D O V I

 

 Još tokom zime, kada dopuste vremenske prilike i u rano proljeće   potrebno je izvršiti rezidbu i otklanjanje eventualno  izniklih mladica oko osnovnog  stabla. Nakon uspješno formiranog uzgojnog oblika, rezidba se svodi na otklanjanje eventualno osušenih grana, kao i onih koje narušavaju uzgojni oblik. Iznikle mladice oko stabla potrebno je u potpunosti ukloniti, kako ne bi crpile snagu i trošile hranjiva rodnom stablu.

 Ukoliko ne možete mladice ukloniti rezidbom, moguće ih je odstraniti kemijskim putem uz pomoć  herbicida, koji djeluje preko lista. Preporučamo prskanje samo tek iznikle mladice s najviše 5 – do 10 listova. No, ne upuštajte se u takav način odstranjivanja mladica bez konzultacije s odgovarajućim stručnim službama.

            Na proljeće potrebno je pratiti pojavu ljeskotoča, koji je u stanju napraviti najviše

štete na plantaži. Ljeskotoč prezimljuje u zemlji kao crv i u proljeće izlazi kao kukac, kada počinje reproduktivni ciklus. Najpogodnije vrijeme za uklanjanje ljeskotoča je od njegova izlaska, pa do početka polaganja jaja u zametnute plodove, što je obično u travnju do početka lipnja. Prskanje treba ponoviti dva do tri puta na način i sredstvima kako je naprijed preporučeno.

Tokom ljeta potrebno je pratiti stanje nasada, razvijanje plodova, eventualnu pojavu štetnika, te na odgovarajući način reagirati, kako bi sve probleme na vrijeme uspješno otklonili.

Ljetna nevremena praćena jakim vjetrom ili tučom mogu prouzročiti velike štete, pa je nasad potrebno osigurati, kako bi nastalu štetu mogli financijski nadoknaditi.

Najmoderniji nasadi u svijetu imaju postavljene protugradne mreže. 

 

Z A K L J U Č A K

             Ljeska je vrlo zahvalna kultura, ali još premalo zastupljena na našim posjedima. Diljem Hrvatske postoje ogromne površine zapuštene i napuštene plodne zemlje. Jedan od načina ponovne kultivacije ovakvih površina je i sadnja plantaža lješnjika, koja je dohodovna kultura, koja može pomoći mnogim obiteljima povečati prihode.