Lijeska

LIJESKA

Lijeska (Corylus) spada u red jednodomnih drvenastih, uglavnom grmolikih biljaka iz porodice breza (Betulacea), red Fagales. Plod je jestivi orah (lješnjak) obavijen u donjem dijelu zeljastim ovojem, te tvrdom ljuskom. Rod ima 8 vrsta rasprostranjenih u sjevernom umjerenom području. Obično se pojavljuje kao samonikla u Europi, Bliskom Istoku, Kavkazu i Sjevernoj Americi. Od nje su uzgojene kulturne sorte s krupnijim plodom i mekšom ljuskom, pogodnom za industrijsku preradu. Plod lješnjaka sadrži oko 50-60% ulja, oko 13% bjelančevina i oko 15% ugljikohidrata. Upotrebljava se u sirovu stanju za jelo i za proizvodnju ulja, a pržen kao nezamjenjiv proizvod u konditorskoj industriji. Največi uzgajivači su: Turska, Italija, Španjolska i Francuska.

BOTANIČKE KARAKTERISTIKE

Lijeska kao samonikla raste grmoliko do visine 6 metara. Korjenov sistem lijeske je dug i razgranat, obično plitak s mnoštvom izdanaka koji se pojavljuju svake godine. Kora je glatka, sive do crvenkaste boje. Listovi su intenzivno zelene boje i dlakavi, kao i petiljke listova. Cvjetovi su jednospolni i nalaze se na jednogodišnjim mladicama (ljetorastu). Muški cvjetovi u obliku rese duge 4 - 6 cm sadrže do 200 prašničkih komorica, koje se formiraju u 6. mjesecu, a zriobu dostižu u prosincu. Ženski cvjetovi u obliku pupova s crvenkastim dlačicama na vrhu formiraju se u pazuhu listova ili muških cvjetova. Oprašivanje se vrši od prosinca do veljače, a oplodnja u svibnju. Kod lijeske postoje slućajevi autosterilnosti i neistovremenog sazrijevanja muških i ženskih cvjetova, pa je za uspješno oprašivanje potrebno imati u susjedstvu više različitih sorti. Razmnožavanje se vrši plodovima ili izbojcima. Jedino razmnožavanje izbojcima garantira da će mlado stablo naslijediti roditeljske karakteristike matičnog stabla od kojega je mladica uzeta.